26.4. prema novom ili 14.4.1867. godina po starom kalendaru, u 8 sati u otomanskoj posadi predala je naredbu sultana Abdula Aziz ključeve kladovske tvrđave Fetislam srpskog artiljerije Milutina Jovanovića i otišao Tvrđava do 9 sati žao mi je. Dan prije nego što su se turski civili odselili.

Iako je veći dio središnje Srbije počeo stjecati autonomiju 1815 godine, dok je pridružen 1833. Nahije, među kojima je Negotin Krajina s Ključem, otomanska posada ostala u šest tvrđava i desetljećima kasnije. Radilo se o strateškom važnom i teško osvajanju utvrda u Užicu, Šapcu, Beogradu, Smederevu, na Soko Gradu i Kladovu.

Fetislam, osim kratkog razdoblja između 1810. i 1813. godine kada je bio u srpskim rukama, predstavljao je uporište Otomanskog carstva u istočnoj Srbiji. Diplomacija kneza Mihaila Obrenovića prvotno je uništena tvrđavu Soko i Užica 1862 godine, a zatim su preostale četiri tvrđave predane u travnju 1867. godine. Posljednji otomanski garnizoni napustili su Srbiju.

Naslovna strana srpskih novina „, Službene novine Kneževine Srbije, prenosile su telegrame iz Kladova o jednoj od najvećih diplomatskih pobeda u srpskoj istoriji. Prvi na pripremi dva dana ranije a drugi o jučerašnjoj tvrđavi predaji. Imajući u obzir da je riječ o 1867., prošle godine prije službenog prihvaćanja reforme Vuka Karadžića, tekst, prikazan na ilustraciji, napisan je nereformiranom abecedom. Rekao je:

,, Kladovo, 14 april 1867. godine (kapetan Milutin Jovanović ministru vojnom). Ulazak naše vojske u grad fetislamike, a smjene šiljka obavljene su u 8 sati popodne u najboljem slučaju; turska posada sa svojim zapovjednikom u 9 sati popodne ostavlja suho za Adakalu. Izmišljam stvari koje ću učiniti s jednim turskim kapetanom, kojeg je naveo zapovjednik.“

Povodom spomenika knezu Mihajlovoj na glavnom trgu Republike i danas krase imena šest gradova. Među njima je i Kladovo. Istovremeno, ovaj dan, 26. travnja, obilježava se kao Dan općine Kladovo.