Rast bora započeo je 1903 godine, kontinuirano do kraja 20. stoljeća. Tako je Bor izdvojio prije Drugog svjetskog rata kao prosperitetno mjesto i gospodarsko središte. Tema česta na stranici Upoznajte borski okrug. Međutim, iako se stanovništvo i infrastruktura brzo mijenjala, administrativno nije.

Bor je 1931 godine imao 4749 stanovnika i bio je jedan od centara razvoja, proizvodnje u tridesetima i do milijun tona rude godišnje, kažu podaci inženjera Franza Drovenika. Međutim, to još uvijek nije bio okrug, iako su sjedište okruga bila neka znatno manja mjesta, poput obližnjeg Salaša.

Preokret će se održati nakon Drugog svjetskog rata. Godina 1947. donijela je podjelu u okruge i gradove. Srezovi su bili okvirni na razini današnjih općina, dok su gradovi bili slični današnjim. Tako su urbani centri odvojeni od manjih gradskih naselja. Na teritoriji Srbije, među kojima su obje njene provincije, bilo je 34 gradova. Među njima je bio i Bor.

Radi se o statusu grada, a ne gradskom naselju kao što su Kladovo, Donji Milanovac, Brzi Palanka ili Majdanpek. Sa statusom grada u Timoku Krajini samo Bor, Zaječar i Negotin su se vjenčali. Bor je službeno stekao status 30.5.1947. godine. Istovremeno, dodjelom iz okruga Zaječar i pridruživanjem još tri sela iz Boljevca i Krajine, nastao je borski okrug.

Godinu dana tada, 1948 godine, završen je prvi poslijeratni popis stanovništva. Bor je ovaj put prikazan kao grad, i kao okrug. Grad Bor broji 10 stanovnika, dok je okrug 22 046, ne računajući grad. Uskoro novi popis 1953 godine, prema kojem je Bor porastao za 3421 više stanovnika, više od 30 % u samo pet godina. Prosjek je godišnje postao veći za 684 novih Borana.

U 1948. od 34 gradova u Srbiji, Bor je bio veći od Negotina, Prokuplja, Svetozareva (Jagodina), Paraćina i Užica. Pet godina kasnije, Bor je prevladao Vranje, Novi Pazar i Pirot, a gotovo izjednačio sa Zaječarom, pod čijom je administracijom nedavno. Susjedni Zaječar 1953. imao je 14 stanovnika, dok je Bor 14 244.